Datum: 22.05.2025
Gotovo pola milijarde tinejdžera širom sveta imaće prekomernu telesnu težinu ili će biti gojazno do 2030. godine, procenjuju stručnjaci, upozoravajući da je zdravlje adolescenata na „prekretnici“.
U novom opsežnom pregledu zdravlja i dobrobiti adolescenata, stručnjaci navode da glavni uzroci lošeg zdravlja među mladima više nisu cigarete i alkohol, već gojaznost i problemi sa mentalnim zdravljem.
Upozoreno je da je mentalno zdravlje adolescenata tokom poslednje tri decenije doživelo „značajan pad“, dodatno pogoršan pandemijom Covid-19.
Prema njihovim procenama, 464 miliona tinejdžera širom sveta imaće prekomernu težinu ili će biti gojazno do 2030. godine – što je 143 miliona više nego 2015.
Međutim, Lancetova komisija za zdravlje i dobrobit adolescenata istakla je da se „kada je reč o zdravstvenim rizicima, upotreba psihoaktivnih supstanci (posebno duvana i alkohola) smanjila u svim regionima“.
Stručnjaci iz komisije naglasili su potrebu za hitnim merama u rešavanju pretnji zdravlju i dobrobiti mladih. Navode da napredak u zdravlju tinejdžera „ozbiljno zaostaje“ u poređenju s poboljšanjima postignutim u oblasti zdravlja i razvoja dece mlađeg uzrasta. Dodaju i da trenutno finansiranje „nije proporcionalno veličini izazova“.
„Adolescenciju više ne možemo ignorisati... vreme je za akciju“, poručili su.
Autori izveštaja navode da bi prelazak na „digitalniji svet“ mogao imati „dubok uticaj na buduće zdravlje i dobrobit mladih“.
Upozoravaju, međutim, na „preterano ograničavanje“ pristupa digitalnim sadržajima, ističući da mora postojati ravnoteža, jer onlajn svet pruža tinejdžerima nove mogućnosti za društvenu interakciju, obrazovanje, zaposlenje i promociju zdravlja.
Stručnjaci takođe ističu da je ova generacija tinejdžera prva koja odrasta u uslovima izraženih klimatskih promena.
„Današnji adolescenti su prva generacija koja će ceo život proživeti pod sve većim posledicama klimatskih promena“, navodi se u izveštaju.
Supredsedavajuća Komisije, profesorka Sara Berd sa Univerziteta Džordž Vašington u SAD-u, izjavila je da se „zdravlje i dobrobit adolescenata širom sveta nalaze na prekretnici, s promenjivim napretkom tokom poslednje tri decenije“.
„Dok je upotreba duvana i alkohola opala, a obuhvat srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovanjem porastao, prekomerna težina i gojaznost povećale su se čak osam puta u nekim afričkim i azijskim zemljama tokom poslednje tri decenije, a globalno raste i teret lošeg mentalnog zdravlja među adolescentima“, navela je.
Dodala je da su izazovi s kojima se suočavaju tinejdžeri u opasnosti da se dodatno pogoršaju usled novih globalnih problema, uključujući klimatske promene, svetske sukobe i brzi prelazak ka digitalnom svetu.
Naglašeno je da je ulaganje u zdravlje i dobrobit mladih ključno za očuvanje kolektivne budućnosti.
Autori izveštaja zaključuju da će „ulaganje u zdravlje adolescenata postajati sve važnije tokom 21. veka“. „Kako stanovništvo stari, a stope plodnosti opadaju čak i u najsiromašnijim zemljama, obezbeđivanje zdravlja i dobrobiti adolescenata biće ključno za zdravlje i prosperitet svih zemalja“, poručuju stručnjaci.