Datum: 08.09.2025
Magnezijum je jedan od najvažnijih minerala za ljudski organizam – učestvuje u više od 300 enzimskih reakcija.
Magnezijum pomaže u stvaranju energije, radu mišića, stabilizaciji nervnog sistema, zdravlju srca, jačanju kostiju i zuba, a istovremeno podržava i imunitet.
Takođe je ključan za sintezu proteina i nukleinskih kiselina, metabolizam ugljenih hidrata, masti i proteina, kao i za balans minerala poput kalcijuma, cinka i vitamina D.
Preporučena dnevna doza iznosi oko 320 mg za žene i 420 mg za muškarce, dok se tokom trudnoće i dojenja potrebe dodatno povećavaju. Stres, gojaznost, hronične bolesti (dijabetes, crevne bolesti) i upotreba određenih lekova (diuretici, antacidi) takođe povećavaju potrebu za unosom ovog minerala.
Iako se magnezijum može uneti hranom – orašastim plodovima, semenkama, lisnatim povrćem, mahunarkama i integralnim žitaricama – mnogi posežu za suplementima. Problem je što većina ljudi bira pogrešan oblik, piše Živim.hr.
Magnezijum u dodacima može biti vezan za anorganske spojeve (oksid, sulfat, klorid) ili organske kiseline i aminokiseline (glicinat, citrat, malat, treonat, taurat, orotat).
Organski oblici se bolje apsorbuju i nežniji su za probavu.
Anorganski oblici često deluju samo kao laksativi i slabije doprinose nadoknadi stvarnih potreba.
Za najbolju apsorpciju i toleranciju – glicinat.
Za energiju i hronični umor – malat.
Za zdravlje srca – taurat ili orotat.
Za mozak i koncentraciju – treonat.
Oksid i sulfat najviše služe kao laksativi ili u kupkama.
Najbolji prirodni izvori su:
Biljni izvori: pšenične mekinje, seme bundeve i suncokreta, pšenične klice, indijski oraščići, integralne žitarice (bulgur, integralna riža, ječam), mahunarke (pasulj, sočivo, grašak), zeleno lisnato povrće (spanać, blitva).
Voće: avokado, banana, urme, grožđice.
Tamna čokolada (70 odsto i više kakaa).
Životinjski izvori: riba (losos, skuša), piletina, govedina, svinjetina.
Apsorpciju magnezijuma otežavaju fitati, oksalati, prevelik unos kalcijuma i zasićenih masti, dok je poboljšavaju vitamin D, vitamin B6 i laktoza.
Blagi nedostatak često nastaje usled neuravnotežene ishrane, stresa, dijareje, dijabetesa, intenzivne fizičke aktivnosti, bolesti bubrega ili upotrebe diuretika.
Mišići: grčevi (posebno noću), drhtanje, slabost, trnci.
Nervni sistem: nesanica, nervoza, anksioznost, depresija, problemi s koncentracijom.
Srce i krvni pritisak: aritmije, lupanje srca, povišen pritisak.
Probava: mučnina, povraćanje, gubitak apetita, zatvor.
Ostalo: umor, razdražljivost, povećana osetljivost na stres.
Normalna koncentracija magnezijuma u krvi iznosi 0,75–0,95 mmol/L. Nedostatak može biti blag (sa minimalnim simptomima) ili ozbiljan, sa izraženim mišićnim i srčanim tegobama.
Ako sumnjate na nedostatak magnezijuma, najbolje je uraditi laboratorijske analize i posavetovati se sa lekarom pre uzimanja suplemenata.