Datum: 09.04.2026
Uobičajeno je mišljenje da vitamini ne mogu da štete. Uostalom, prirodno se nalaze u zdravoj hrani, pa kako bi onda mogli biti loši u obliku tableta?
Iako možda nisu nužno štetni, sa suplementima može da se pretera, a prepoznavanje znakova prekomernog unosa može vam pomoći da na vreme preispitate šta uzimate, prenosi Index.hr.
Ljudi na dodatke ishrani gledaju kao na voće, smatra dr Robert J. Fontana, profesor medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Mičigenu.
„Misle, ako mi borovnice ili grožđe ne mogu nauditi, onda ću uzimanjem veće količine biti zdraviji“, objašnjava on. Međutim, to nije uvek slučaj jer uzimanje previše vitamina i dodataka ishrani nosi određene rizike, piše "Prevention".
Najbolji način da izbegnete te rizike jeste da se posavetujete sa svojim lekarom pre nego što u svoju rutinu uvedete bilo koji novi dodatak.
„Prvo što treba da uradite jeste da razgovarate sa lekarom“, potvrđuje dr Piter Koen, vanredni profesor medicine na Medicinskom fakultetu Harvard. To je važno čak i ako ste sami istraživali da li magnezijum može da poboljša san ili kako vitamini C i E utiču na kožu.
Da bismo odgovorili na to pitanje, važno je razumeti čemu suplementi zapravo služe.
„Suplementi su komercijalni proizvodi koji se prodaju radi poboljšanja zdravlja, ali oni nisu lekovi“, kaže Olivija Tomas, direktorka za inovacije i primenu ishrane u Boston Medical Center.
„Najvažnije je znati zašto uopšte razmišljate o nekom dodatku. Oni bi trebalo da nadoknade konkretan nutritivni manjak, a ne da zamene uravnoteženu ishranu ili služe kao prečica do boljeg zdravlja.“ Drugim rečima, nikada ne bi trebalo da se oslanjate isključivo na dodatke ishrani za unos određenog vitamina ili minerala.
Vitamini mogu biti opasni za osobe sa određenim zdravstvenim stanjima koje moraju u potpunosti da izbegavaju neke preparate.
„Budite izuzetno oprezni ako uzimate bilo kakve lekove, imate problema sa jetrom, bubrezima ili srcem, lečite se od kancera, uzimate lekove koji utiču na imunitet ili razređivače krvi, ili ako ste trudni, dojite ili pokušavate da zatrudnite“, upozorava Sindi Rojter, medicinska direktorka integrativne medicine u bolnici Dartmouth Health.
Takođe je važno imati na umu da regulatorne agencije ne kontrolišu dodatke ishrani na isti način kao lekove. Kompanije koje ih proizvode same su odgovorne za testiranje bezbednosti svojih proizvoda, što je teško proveriti.
„Ne možete znati kakvog je kvaliteta dodatak koji kupujete“, rekao je dr Koen i dodao da deklaracije često nisu tačne i da bi trebalo Izbegavati dodatke čije etikete obećavaju čuda.
Različiti znakovi mogu ukazivati na to da se vaše telo ne može nositi sa prevelikom dozom vitamina.
„Važno je zapamtiti da se vitamini rastvorljivi u vodi, poput vitamina C i B kompleksa, uglavnom izlučuju urinom, dok se vitamini rastvorljivi u mastima, kao što su A, D, E i K, mogu nakupljati u telu i nose veći rizik od toksičnosti“, objašnjava Tomas i dodaje da minerali i drugi dodaci takođe nose rizike jer i male neravnoteže mogu poremetiti normalno funkcionisanje organizma.
U zavisnosti od dodatka ili kombinacije dodataka, možete iskusiti širok spektar simptoma, a neki od njih mogu biti nejasni i ličiti na svakodnevne tegobe. Ako ste zabrinuti, odmah se posavetujte sa lekarom.
Obratite pažnju na pokazatelje, suplementi vam možda čine više štete nego koristi.
Potražite lekarsku pomoć ako osetite bilo kakve srčane simptome, naročito dok uzimate dodatke ishrani.
„Ovi proizvodi mogu sadržati puno kofeina i povisiti krvni pritisak“, rekao je dr Fontana.
Bez obzira na to da li imate dijagnostikovanu srčanu bolest ili ne, važno je proveriti takve simptome. Dr Fontana takođe napominje da biljni dodaci mogu stupiti u interakciju sa lekovima za snižavanje krvnog pritiska, poput blokatora kalcijumskih kanala.
„Osipi ili alergijske reakcije mogu ukazivati na to da uzimate previše nekog dodatka“, rekla je Rojter.
Jedno istraživanje pokazalo je da je alergijski kontaktni dermatitis moguća nuspojava uzimanja gotovo svih vitamina, osim vitamina B2 i B9.
Tomas navodi da jarka ili promenjena boja urina, kao i promene u tonu kože, mogu biti posledica uzimanja previše vitamina. Ako vam urin postane taman, a koža požuti, odmah se javite lekaru.
„Iako retko, suplementi mogu izazvati oštećenje jetre“, objasnio je dr Fontana.
Ovaj simptom može ukazivati na previše gvožđa. „Prekomeran unos gvožđa može dovesti do toksičnosti jetre“, objasnila je Su Elen Anderson Hejns, portparolka Akademije za ishranu i dijetetiku.
„Znaci preopterećenja gvožđem mogu uključivati i nizak krvni pritisak, metalni ukus u ustima i konvulzije.“
Osim vrtoglavice, Tomas napominje da i drugi neurološki simptomi poput glavobolje, trnjenja u rukama ili nogama i problema sa spavanjem mogu ukazivati na prekomeran unos vitamina.
Klinika Mejo navodi da dodaci sa vlaknima mogu izazvati nadutost i gasove, dok previše vitamina C može dovesti do proliva, stomačnih tegoba i povraćanja. Zlatno pravilo je da dodaci ishrani ne bi trebalo da izazivaju tegobe.
„Nijedan dodatak ne bi trebalo da učini da se osećate ni dobro ni loše“, rekao je dr Koen i dodao da svaka fizička promena koju primetite znak je da treba da preispitate njegovo uzimanje.
Brojne kombinacije vitamina i dodataka ishrani treba izbegavati. „Kalcijum i gvožđe se takmiče za apsorpciju pa ih ne bi trebalo uzimati istovremeno“, rekla je Tomas.
On je takođe istakao da gvožđe i kalcijum mogu ometati apsorpciju lekova za štitnu žlezdu poput levotiroksina. Vitamin K može smanjiti efekat razređivača krvi poput varfarina, dok kantarion može ometati dejstvo antidepresiva.
Kombinovanje više preparata istog vitamina takođe može biti opasno. Rojter upozorava na istovremeno uzimanje „više preparata sa vitaminima B, D i A“.
Takođe treba izbegavati kombinacije dodataka koji utiču na zgrušavanje krvi, imaju stimulativno dejstvo, služe za koncentraciju, mršavljenje ili energiju, kao i kombinovanje različitih lekova, dodataka i biljnih preparata.
Studija iz 2025. godine pokazala je da su stariji pacijenti koji su se lečili od raka imali nuspojave dok su uzimali crveni pirinač, ehinaceju, kurkumu i kanabis.
Ako već uzimate dodatke ishrani, ponesite sve bočice sa sobom na sledeći pregled.
„Recite svom lekaru šta uzimate“, savetuje dr Fontana i dodaje da pacijenti često oklevaju da kažu koje dodatke koriste jer misle da će lekar smatrati da nemaju poverenja u terapiju koju im je propisao.
Kako kaže: "Budite iskreni i otvoreni. Lekari žele da vam pomognu, nećemo vas osuđivati".
Iskrenost je ključna za bezbednost kada je reč o suplementima.
Dodaci ishrani su proizvodi namenjeni dopuni ishrane. Oni nisu lekovi i nisu namenjeni lečenju, dijagnostikovanju, ublažavanju, prevenciji ili izlečenju bolesti. Budite oprezni pri uzimanju dodataka ako ste trudni ili dojite.
Takođe, budite oprezni pri davanju dodataka deci, osim ako to nije preporučio zdravstveni radnik.