Datum: 18.12.2024
Ovih dana bilo je mnogo reči o sporazumu između Kosova i Turske za izgradnju prve fabrike municije na Kosovu. Iako se mnogo toga o tome drži u tajnosti, ovaj članak daje odgovore na bar nekoliko pitanja: kada fabrika može da bude operacionalizovana i koje korake treba preduzeti da bi se to izvuklo u vreme regionalne neizvesnosti i globalnih tenzija, koje je Kosovo postavilo? a Cilj: proizvodnja municije.
Za ministra odbrane Ejupa Maćedoncija ovo će biti veoma važan korak ka jačanju vojnih kapaciteta zemlje, prema njegovim rečima, stvoriće ne samo sopstvene odbrambene sposobnosti, već i izvozne mogućnosti.
Stručnjaci za bezbednost su, s druge strane, rezervisani – neki kažu da će biti potrebne godine da se ispuni ova ambicija, dok se drugi zalažu za povećanje regionalne saradnje.
Sporazumom potpisanim 16. decembra sa turskom kompanijom za oružje, MKE, Kosovo ima za cilj da izgradi fabriku za municiju različitih kalibara – prva u zemlji nije dala detalje o tome gde i kada se očekuje početak proizvodnje Takve informacije su poverljive, ali izražavam uverenje da njenom primenom Kosovo više neće zavisiti od municije.
„Mi, naravno, ne možemo da postanemo 100% samodovoljni, ali možemo da smanjimo našu zavisnost od drugih zemalja proizvodnjom municije ili oružja koje je skuplje i teže za nabavku“, kaže on za Radio Slobodna Evropa. u početku će se proizvoditi municija 5,56 milimetara i 7,62 milimetara, koju koriste i Kosovske bezbednosne snage i kosovska policija.
On kaže da će fabriku voditi država, ali da je „važno da imamo i privatne investitore, da povećamo proizvodnju. Tako ćemo obezbediti stabilno snabdevanje za domaće potrebe, ali ćemo biti u „Mi smo takođe mogu da izvoze u zemlje partnere, u zavisnosti od njihovih zahteva“, kaže ministar odbrane.
Pojedini predstavnici opozicije izražavaju sumnju da će ovaj projekat biti realizovan. Za Rašita Kalaja, člana Odbora za pitanja bezbednosti i odbrane u Skupštini Kosova, pitanje je i samo potpisivanje ugovora sa jednom turskom kompanijom.
„Mislim da bi za sve što se tiče naoružanja i municije trebalo da se rukovodimo našim strateškim partnerom: SAD“, kaže on, ali Makedonac uverava da u svim ovim koracima Kosovo ima podršku NATO-a nastoji da se pridruži – uključujući SAD.
Kosovo, sa 1,5 miliona stanovnika, ima svoje bezbednosne snage, koje su u procesu transformacije u regularnu vojsku i očekuje se da će imati preko 7.500 aktivnih i rezervnih pripadnika, kao i policiju sa oko 9.000 pripadnika. tamošnja zemlja je i mirovna misija NATO-a, KFOR.
Može li Kosovo postati samoodrživo sa municijom Bivši zvaničnik NATO-a Džejmi Ši kaže da ispunjavanje ove ambicije zavisi od najmanje tri faktora – što nije moguće postići u kratkom roku?
Prvo, on kaže da Turska mora da pristane da prenese svoju tehnologiju i licence na Kosovo kako bi mogla da razvije sopstvene odbrambene kapacitete, a zatim mora da se obezbedi nezavisni lanac snabdevanja, što bi moglo potrajati godinama.
„...zato što su za municiju potrebne hemikalije za eksplozive, za specijalne metale i za sirovine, koje često dolaze iz Kine i drugih zemalja“, kaže Ši za Radio Slobodna Evropa „Stvari mogu postati još komplikovanije ako municija koju proizvodite uključuje i granate rakete koje zavise od mikroprocesora i drugih sofisticiranih elektronskih uređaja“, prema njegovim rečima.
Kao treći važan faktor koji Kosovo treba da uzme u obzir, Shea navodi prednosti, on kaže da bi Kosovo definitivno trebalo da izvozi municiju da bi taj kapital uložilo u podršku svojoj odbrambenoj industriji.
Potencijalno izvozno tržište, prema Shea-u, mogla bi biti i sama Turska, posebno ako fabrika na Kosovu radi kao njen inostrani objekat „A kada počnete da proizvodite velike količine municije, njihovo bezbedno skladištenje postaje još jedan veliki izazov takođe potencijalna slabost. Da li se sećate velike eksplozije skladišta municije u Tirani pre nekoliko godina? Taj događaj je doveo do političke krize u toj zemlji“, priseća se Ši.
Značaj regionalne saradnje Bivši albanski ministar odbrane Fatmir Mediu kaže da je postizanje samoodrživosti u odbrani teško, kako zbog visokih standarda koji se zahtevaju, tako i zbog troškova ove industrije.
On predlaže da Kosovo poveća saradnju sa državama članicama NATO-a u regionu Balkana – uključujući Albaniju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju – i tako poveća svoj operativni nivo .
Među zemljama koje ga koriste, Mediu pominje baltičke države: Litvaniju, Letoniju i Estoniju „Ne radi se samo o proizvodnji i kupovini. Najvažnije je održavanje, koje ima značajne troškove. „Stoga bi regionalna saradnja bila mnogo vrednija od razmišljanja o izgradnji nečeg samoodrživog“, kaže Mediju za Radio Slobodna Evropa.
Sada je član Parlamentarne skupštine NATO-a, kaže da bi se ovaj pristup isplatio za Kosovo, s obzirom na njegove težnje da se pridruži NATO-u i visok nivo saradnje koji ovaj savez zahteva „Mislim da u ovom planu ima dosta prostora da idemo napred sa zajedničkim nabavkama i 'pametnom odbranom'“, kaže Mediu.
Ulaganja u odbranu Budžet Ministarstva odbrane na Kosovu biće 207,8 miliona evra u 2025. godini, ili 54 miliona evra više nego ove godine.
Makedonac kaže da je Kosovo u protekle tri godine potrošilo više od 239 miliona evra na nabavku oružja, a „ako se uračunaju i ovogodišnje nabavke, taj iznos premašuje 269 miliona evra, zbog osetljivosti informacija, ne navodi detalji odakle su kupljeni.
Ali ono što se zna je da je Kosovo poslednjih godina takođe dobilo oružje od dve sile NATO-a: SAD i Turske. vrednost nije poznata i ne objavljuje se.