Datum: 11.06.2025
U Brazilu i Kostariki otkrivene su nove vrste virusa iz porodice morbilivirusa, povezanih s poznatim bolestima poput malih boginja i štenećaka. Stručnjaci pozivaju na pojačan nadzor i dalja istraživanja.
Male boginje su najpoznatija bolest uzrokovana virusima iz porodice morbilivirusa, u koju spadaju i bolesti životinja poput štenećaka i goveđe kuge. Iako su ovi virusi široko rasprostranjeni među sisarima, još uvek nije dovoljno poznato koji su im prirodni domaćini niti koliko lako mogu da pređu na druge vrste – uključujući i ljude.
Kao i kod mnogih drugih zaraznih bolesti, šišmiši se i ovde sumnjiče kao ključni rezervoari. Njihov jedinstveni metabolizam omogućava im da prenose brojne viruse bez simptoma bolesti. To je već dokazano za koronaviruse (SARS, MERS), viruse ebole, a sada i za morbiliviruse – naročito kod šišmiša iz tropskih krajeva Amerike.
Međunarodni tim naučnika sa nemačkog DZIF-a i univerzitetske bolnice Šarite (Charité) proučavao je više od 1.600 šišmiša i divljih majmuna u Brazilu i Kostariki. Rezultati su zapanjujući – otkriveno je nekoliko do tada nepoznatih morbilivirusa, uključujući i kod vampirskih šišmiša koji se hrane krvlju i lako prenose bolesti.
Analize su pokazale da više od trećine ispitanih vampirskih šišmiša nosi antitela na novi virus, što ukazuje na široku rasprostranjenost infekcije u prirodi – i na činjenicu da bolest među životinjama najčešće nije smrtonosna.
Virus je identifikovan i kod divljih majmuna u Brazilu. Genetske analize pokazale su veliku sličnost s virusima prisutnim kod šišmiša, što ukazuje na mogućnost prelaska između vrsta. Posebno zabrinjava činjenica da ti virusi koriste isti ćelijski receptor kao virus malih boginja kod ljudi – što potencijalno znači da bi mogli da zaraze i čoveka.
„Još je prerano reći da ovi virusi predstavljaju stvarnu pretnju ljudima, ali otkrića ukazuju na potrebu za pažljivim nadzorom“, izjavila je dr Vendi K. Džo (Wendy K. Jo), vodeća autorka studije sa Instituta za virusologiju pri Šariteu.
Dobra vest je da antitela od ranije infekcije virusom malih boginja ili štenećaka mogu da neutrališu nove morbiliviruse otkrivene kod šišmiša. To sugeriše da postojeći imunitet – bilo prirodan ili stečen vakcinacijom – može pružiti određeni stepen zaštite.
Morbilivirusi su veoma zarazni virusi bez omotača, sa jednolančanom RNK. Prenose se respiratornim putem i posle infekcije ostavljaju trajni imunitet. Naučnici veruju da su virusi malih boginja potekli od domaćih životinja pre više od 4.000 godina, i da su više puta kroz istoriju prelazili između vrsta – sa šišmiša na svinje, majmune i druge sisare.
„Naši rezultati pokazuju da su morbilivirusi među šišmišima češći i raznovrsniji nego što se ranije mislilo – i da ponekad prelaze na druge vrste“, rekao je dr Jan Feliks Dreksler (Jan Felix Drexler), virolog i rukovodilac studije pri DZIF-u.
Stručnjaci ističu da ovo otkriće nije razlog za paniku, ali jeste poziv na budnost. Preporučuju pojačan nadzor virusa među divljim životinjama, kako bi se procenio rizik po ljude i životinje i razvile odgovarajuće mere zaštite – uključujući vakcinaciju.
Studija je objavljena u uglednom časopisu Nature Biology, a naučnici naglašavaju da bi slična istraživanja trebalo da se prošire globalno. Priroda nas još jednom upozorava da ostanemo budni.