Datum: 02.07.2025
Blizu 60 odsto ljudi ima oštećenu hrskavicu kolena bez ikakvih simptoma, koja se otkrije slučajno.
Koleno je najveći zglob ljudskog tela. Čine ga zglobni okrajci butne kosti i golenjače, koji su pokriveni hrskavicom, zglobna tela – meniskusi, ligamenti, zglobna kapsule i okolni mišići i tetive.
Često je izloženo povredama, kako kod sportista i rekreativaca, tako i u saobraćajnim nezgodama, pri raznim padovima.
Kao posledica ponovljenih manjih povreda, ili kod povrede meniskusa i/ili ukrštenih ligamenata kolena, vremenom može doći do oštećenja hrskavice, a kod starijih i do potpunog gubitka hrskavice, što može dovesti do nastanka bolova raznog intenziteta i deformacije kolena.
To je hrskavica posebne građe, takozvana hijalina hrskavica. Zdrava hrskavica je:
sjajna, beličasta, glatka, elastična,
omogućava glatke pokrete zgloba,
i ima ulogu šok-absorbera pri hodu, trčanju i skakanju.
Kao sunđer, u njoj se zadržava zglobna tečnost, koja se pri aktivnosti istiskuje u zglobni prostor i omogućava nesmetan pokret zgloba.
U kolenu postoje praktično dva zgloba. Jedan je između butne kosti i čašice (patelofemoralni zglob) i između butne kosti i golenjače (tibiofemoralni zglob).
Podaci iz literature navode da čak blizu 60 odsto ljudi ima oštećenu hrskavicu kolena bez ikakvih simptoma, koja se otkrije slučajno, obično prilikom, MRI - magnetnom rezonancom, pregleda zbog drugog razloga. Značaj uticaj na oštećenje hrskavice imaju:
genetski faktori,
uslovi života i rada,
povrede,
zapaljenska oboljenja zglobova.
„Jednom oštećena, hrskavica počinje nezaustavljivo da se gubi. To je spor i dugotrajan proces, i može dugo da ostane pritajen”, navodi za Stetoskop, ortopedski hirurg, dr Vaso Kecojević.
Prvi znaci koji upućuju na moguće probleme sa hrskavicom su:
bol pri pokretima,
jutarnja ukočenost,
zvučni fenomeni kao škljocanje, škripanje, grebanje,
teško opružanje kolena nakon duže vožnje ili sedenja,
otežan hod po stepenicama,
otežan čučanj,
pojava izliva.
U kasnijim, nelečenim stadijumima, može doći i do deformacije oblika kolena, u obliku O ili X.
„Vaš ortoped će nakon pregleda predložiti eventualne dopunske preglede, rentgensko snimanje ili magnetnu rezonancu (MRI) kolena”, objašnjava dr Kecojević.
Hrskavica kolena se gubi postepeno. U prvom stadijumu dolazi do razmekšanja, u drugom se javljaju pukotine na glatkoj površini, u trećem dolazi do istanjenja debljine hrskavice, i u četvrtom postoji defekt pune debljine hrskavice, tako da se ogoli kost na koju hrskavica naleže.To može biti praćeno:
jakim bolovima,
pojavom izliva u kolenu i
ograničenjem pokreta.
„Ako vaš doktor ustanovi da imate oštećenu hrskavicu, lečenje se sprovodi zavisno od stadijuma oštećenja”, naglašava dr Kecojević.
Obično se počinje davanjem lekova protiv bolova. To su takozvani:
nesteroidni antiinflamatorni lekovi,
potom takozvani hondroprotektori - lekovi koji blokiraju lučenje enzima koji su odgovorni za nastanak bola, zadržavaju tečnost u hrskavici i mikroskopskim kolagenim vlaknima, i blokiraju enzime koji razgrađuju hrskavicu),
razne procedure fizikalnog lečenja, davanje injekcija u koleno koje sadrže gradivne supstance koje ulaze u građu hrskavice (hijaluronska kiselina).
„U prva tri stadijuma odlične rezultate je pokazalo lečenje autolognom kondicioniranom krvnom plazmom- Orthokine”, ističe dr Kecojević.
Postoje i hirurške tehnike popunjavanja defekta hrskavicom uzetom sa drugog mesta ili veštačkim implantima (Majoregen, Agili C).
Promena aktivnosti, smanjenje telesne mase i prilagođavanje načina života takođe utiče na usporenje procesa gubitka hrskavice.
Ponekad se rade i operacije korektivne osteotomije golenjače ili butne kosti da se opterećenje na koleno ravnomernije rasporedi.
U zadnjem stadijumu, ako dođe do veće deformacije zgloba i svakodnevnih bolova, radi se operacija ugradnje proteze kolena, kad se ceo zglob kolena hirurški zamenjuje protezom.