Datum: 27.06.2025
Ove navike potkrepljene naukom iskorišćavaju način na koji funkcioniše vaš nervni sistem, držanje, disanje i čula.
Osećate se preopterećeno? Niste sami. Između sastanaka, obaveza i beskrajnog pomeranja svakodnevnog života, stres se brzo nakuplja
To ne utiče samo na vaše raspoloženje. Može da poremeti vaš san, ubrza otkucaje srca i oslabi vaš imuni sistem.
Istraživanja pokazuju da čak i male akcije koje zahtevaju malo napora mogu pomoći vašem telu da se resetuje, piše National Geographic.
Postoji šest stvari koje možete da uradite odmah i koje je nauka potvrdila kao efikasne.
Malo stvari utiče na vaš nervni sistem tako brzo – ili tako snažno – kao vaše disanje.
Studije pokazuju da duboko disanje može sniziti krvni pritisak, usporiti otkucaje srca i povećati varijabilnost srčanog ritma – ključni marker otpornosti.
Takođe smanjuje kortizol, hormon stresa povezan sa nizom problema, uključujući loš san i maglu u mozgu. Kontrolisano disanje je čak povezano sa boljom emocionalnom regulacijom i pamćenjem – još jedan razlog za pauzu i izdah.
Nemate vremena? Probajte koherentno disanje. Udahnite šest sekundi, izdahnite šest – bez pauza, samo stabilan ritam. Pomaže u smirivanju nervnog sistema i ublažavanju stresa za samo nekoliko minuta.
Dodir je važan – čak i u mikrodozama. Brz zagrljaj ili nežan dodir mogu pokrenuti oslobađanje oksitocina, hormona koji pomaže u regulisanju stresa i negovanju osećaja povezanosti.
U jednoj studiji, parovi koji su se grlili 20 sekundi pre stresnog zadatka imali su niži otkucaj srca i krvni pritisak od onih koji to nisu činili.
Za to vam nije potrebna druga osoba. Istraživanja pokazuju da samododir – poput stavljanja ruke preko srca, trljanja ruku ili nežnog dodirivanja lica – takođe može sniziti nivo kortizola.
Samo 20 sekundi dodira – bilo da zagrlite kućnog ljubimca ili držite sopstvenu ruku – može pokrenuti hormonske promene koje brzo smanjuju stres.
Samo nekoliko minuta na prirodnom svetlu može vam pomoći da resetujete cirkadijalni ritam, podržite proizvodnju vitamina D i poboljšate varijabilnost srčanog ritma.
Vreme provedeno u zelenim površinama donosi još više koristi, kao što su smanjenje upale, snižavanje nivoa kortizola i poboljšanje raspoloženja.
Jedna analiza je otkrila da se najdramatičnija poboljšanja raspoloženja i varijabilnosti srčanog ritma dešavaju u prva dva minuta napolju.
Ako nemate park u blizini, i sunčevi zraci koji ulaze u vaš stan mogu da budu od koristi.
Ispostavlja se da hodanje nije samo za fizičko zdravlje. To je dokazani alat za jasnije razmišljanje.
Ovaj jednostavan pokret poboljšava protok krvi i kiseonika do prefrontalnog korteksa, dela mozga odgovornog za fokus, planiranje i donošenje odluka.
Istovremeno, aktivira mrežu podrazumevanog režima rada – moždani sistem koji se aktivira tokom aktivnosti sa malim naporima, ponavljajućih aktivnosti i snažno je povezan sa sanjarenjem i kreativnim uvidom.
Hodanje je takođe povezano sa poboljšanom izvršnom funkcijom, poboljšanom radnom memorijom i pozitivnijim raspoloženjem.
U jednoj studiji koju je sproveo Stanford, učesnici su generisali znatno više kreativnih ideja dok su hodali nego dok su sedeli – a porast kreativnosti je trajao čak i nakon što su prestali da se kreću.
Dobro držanje nije samo pitanje poravnanja kičme – to je dvosmerni razgovor između tela i mozga. Istraživanja u otelovljenoj kogniciji ukazuju na to da način na koji sedite ili stojite može oblikovati to kako mislite i osećate.
Pogrbljenost je povezana sa nižim samopoštovanjem, smanjenom energijom i negativnim stvarima.
S druge strane, pokazalo se da uspravno sedenje povećava budnost, povećava samopouzdanje, podržava emocionalnu regulaciju, pa čak i povećava istrajnost tokom stresnih zadataka.
Čak i provera držanja od 30 sekundi može vam pomoći da ponovo fokusirate. Pokušajte da zabacite ramena unazad, podignete grudi i zamislite kanap koji nežno povlači teme vaše glave prema plafonu.
Vaša plejlista može biti najlakši recept koji ćete ikada ispuniti. Slušanje muzike koju volite može pomoći u snižavanju nivoa kortizola, povećanju nivoa dopamina, pa čak i poboljšanju vašeg imunog odgovora.
Muzika takođe može smanjiti anksioznost, poboljšati kvalitet sna i ublažiti percepciju bola – ponekad se može meriti sa lekovima koji se izdaju bez recepta.
Takođe aktivira regione mozga povezane sa pamćenjem i emocijama, što je možda razlog zašto prava pesma može trenutno promeniti vaše raspoloženje.