Datum: 24.01.2024
Čak i oni koji nisu znali šta je avokado su u međuvremenu imali prilike da toliko toga pročitaju u njemu, jer je sve aktuelniji.
Avokado je poslednjih nekoliko godina pravi hit u svetu, iako je ovo tropsko voće iz prašuma Srednje i Južne Amerike već vekovima deo tamošnjih kuhinja, tek je u ovoj deceniji postalo popularno širom sveta, no čini se kako mu popularnost sve više pada, piše Index.hr.
Sve više svetskih restorana traži alternative avokadu u drugim namirnicama ili ga napušta u potpunosti.
Razlog tome je što avokado ima ogroman karbonski otisak, za rast mu je potrebno 320 litara vode, a globalna potražnja je tolika da postaje nedostupan za lokalno stanovništvo u područjima u kojima se uzgaja.
Tomasina Majers, suvlasnica lanca meksičkih restorana Wahaca, 2021. godine predstavila je sos za koji smatra da je dobra alternativa popularnom gvakamoleu – vahakamole sos inspirisan zelenim gvakamoleom, napravljen od boba, zelenog čilija, limete i korijandera.
Ali, ovaj restoran nije jedini koji je smanjio korišćenje avokada ili ga potpuno izbacio iz upotrebe.
U Torontu je meksički kuvar Aldo Kamarena predložio alternativu gvakamoleu napravljenu od paste od tikvica i semenki bundeve, šef Santijago Lastra uključio je sos u stilu gvakamolea napravljen od pistaća i fermentisanih ogrozda na jelovnik u svom meksičkom restoranu u Londonu, a irski ugostitelj Dž. P. Mekmahon razvio je alternativu gvakamoleu napravljenu od čičoka.
Postavlja se pitanje da li je avokado zaista toliko loš i, kako neki kažu, gori za okolinu od mesa i mlečnih proizvoda?
Avokado raste na drveću, a ta mu činjenica svakako ide u prilog. Naime, drveće hvata ugljen-dioksid iz atmosfere i zauzvrat ispušta kiseonik, a njihovo korenje takođe pomaže u zaštiti tla od erozije.
Drvo avokada potiče iz Meksika, gde se većina avokada još uvek uzgaja, ali se danas, osim u Meksiku, avokado uzgaja i širom sveta u tropskim i suptropskim klimama.
Postojeće plantaže avokada, ako se njima dobro upravlja, nisu problematične. Međutim, budući da potražnja za avokadom raste, u nekim područjima nastaju problemi.
Kada se zemlja raščisti kako bi se napravilo mesta za stabla avokada ili se voda preusmeri iz potoka i reka radi navodnjavanja, karbonski i vodeni otisak avokada raste.
To ne znači nužno da je avokado loš, to jednostavno znači da njegova proizvodnja nije toliko održiva. Dok se to ne popravi, i dalje možemo povremeno uživati u avokadu, ali možda ga ne bi trebalo jesti svakodnevno kako bismo izbegli tako visoku potražnju.
Osim toga, stabla avokada traže više vode nego druga stabla – za uzgoj jednog avokada potrebno je 320 litara vode.
Ali, u poređenju s mesom, avokado je ipak beskrajno bolji – za proizvodnju 150 grama junetine potrebno je 2.315 litara vode, za istu količinu svinjetine potrebno je 900 litara, a za piletinu 650 litara.
Avokado se takođe često koristi kao zamena za maslac, kao kremasti namaz ili u desertima, a da biste proizveli prosečnu količinu maslaca veličine avokada, potrebno vam je čak 833 litre vode.