Iranska vlada, suočena s pritiskom kod kuće zbog rastuće opozicije i globalno zbog prijetnji američkim vojnim napadom, izgleda spremna za treći krug pregovora koje posreduje Oman, a koji bi se trebali održati sljedeće sedmice s američkim pregovaračima.

Omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi je 22. februara rekao da će se pregovori nastaviti 26. februara u Ženevi, "uz pozitivan podsticaj da se ode korak dalje prema finalizaciji sporazuma" o iranskom nuklearnom programu.

U odvojenim izjavama, iranska vlada je sugerisala pregovore u tom švicarskom gradu na taj datum. Američki zvaničnici nisu odmah komentarisali. Američka administracija vrši pritisak na Iran da pristane na ograničenje svog nuklearnog programa, za koji Teheran insistira da je namijenjen mirnim, civilnim svrhema, poput proizvodnje električne energije. Vašington, zajedno s Izraelom i drugima na Zapadu, optužuje Teheran da namjerava izgraditi atomsko oružje.

Trumpova upozorenja o protestima

Američki predsjednik Donald Trump takođe je upozorio Teheran protiv daljnjeg nasilja nad antivladinim demonstrantima i zaprijetio vojnim akcijama protiv režima.

Trump je poslao dvije udarne grupe nosača aviona, s desetinama lovaca i bombardera u regiju, a drugi vojni avioni i pomoćne snage viđeni su kako pristižu na vojne baze na Bliskom istoku.

U govoru koji je 21. februara prenijela državna televizija, iranski predsjednik Masud Pezeshkian rekao je da njegova zemlja neće popustiti pod pritiskom svjetskih sila.

"Svjetske sile su se poredale da nas natjeraju da pognemo glave... ali mi nećemo pognuti glave uprkos svim problemima koje nam stvaraju", rekao je Pezeshkian. "Ako nas SAD napadne, imamo puno pravo da se branimo", rekao je Araqchi. Ipak, dodao je: "Postoji dobra šansa da se pronađe diplomatsko rješenje."

Trump 'znatiželjan' o iranskom stavu

U međuvremenu, američki izaslanik Steve Witkoff rekao je da se Trump pita zašto Teheran nije "kapitulirao" suočen s masovnim nagomilavanjem američke vojske blizu Irana.

U intervjuu za Fox News snimljenom 19. februara, a emitovanom 22. februara, Witkoff je rekao da je Trump "znatiželjan" o iranskoj poziciji nakon što je izdao upozorenja o vojnom napadu ukoliko iranski lideri ne pristanu na novi nuklearni sporazum.

"Ne želim koristiti riječ 'frustriran', jer on zna da ima mnogo alternativa, ali je znatiželjan zašto oni nisu... Ne želim koristiti riječ 'kapitulirali', ali zašto nisu kapitulirali", rekao je Witkoff.

"Zašto, pod ovim pritiskom, uz količinu pomorske i mornaričke moći tamo, zašto nisu došli do nas i rekli: 'Tvrdimo da ne želimo oružje, pa evo šta smo spremni uraditi'? A ipak, teško ih je dovesti u tu poziciju."

Iran je 2015. pristao na istorijski nuklearni sporazum, Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA), sa svjetskim silama, čiji je cilj bio spriječiti razvoj nuklearnog oružja u zamjenu za ublažavanje ekonomskih sankcija.

Međutim, Iran je počeo povlačiti svoje obaveze nakon što je Trump, tokom svog prvog mandata, 2018. povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije Teheranu.

Masovni protesti na ulicama

Kod kuće, iranska vlada je posljednjih mjeseci svjedočila rastućoj opoziciji. Najmanje 7.000 ljudi je ubijeno tokom protesta širom zemlje koji su izbili krajem decembra 2025. godine, prema navodima grupa za ljudska prava, iako se vjeruje da je stvarni broj žrtava znatno veći.

Većina ubistava dogodila se od 8. do 10. januara, na vrhuncu obračuna. Posljednji protest izbio je 22. februara ispred Tehnološkog univerziteta Amir Kabir, kada su se studenti sukobili s pripadnicima Basija, dobrovoljačke paravojne jedinice koja je igrala značajnu ulogu u gušenju ranijih političkih protesta.

Na snimcima na društvenim mrežama čuje se kako studenti skandiraju antivladine slogane. Drugi se vide kako mašu iranskom zastavom.

Slični protesti ranije su prijavljeni na još pet univerziteta širom zemlje, uključujući Šarif univerzitet u Teheranu.

Univerziteti u Teheranu često su bili poprište studentskih protesta od revolucije 1979. i brojnih brutalnih gušenja od strane sigurnosnih snaga.

Izvještaj o iransko-ruskom sporazumu o oružju

U međuvremenu, u izvještaju koji bi mogao dodatno potaknuti tenzije sa Sjedinjenim Državama i Zapadom, Financial Times je objavio da je Iran pristao na tajni ugovor o oružju vrijedan 589 miliona dolara s Rusijom za nabavku hiljada naprednih prenosivih raketnih sistema.

Izvještaj navodi da je sporazum potpisan u Moskvi u decembru i obavezuje Rusiju da u roku od tri godine obezbijedi 500 prenosivih Verba lansera i 2.500 raketa 9M336.

FT se pozvao na procurjela ruska dokumenta i nekoliko osoba upoznatih s ugovorom.

'Ohrabrujući znakovi'

Međutim, u objavi na društvenim mrežama 22. februara, Pezeshkian — kojeg mnogi posmatrači smatraju relativnim umjerenjakom — rekao je da su prethodni pregovori "dali ohrabrujuće signale".

Teheran je izjavio da je u procesu izrade prijedloga za sporazum koji bi spriječio vojnu akciju.

"Vjerujem da kada se sastanemo, vjerovatno 26. februara ponovo u Ženevi, možemo raditi na tim elementima i pripremiti dobar tekst te brzo postići dogovor", rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi za CBS-TV 22. februara.