Zastoj u Francuskoj oko prijedloga zakona kojim se podiže starosna granica za odlazak u penziju približava se raspletu u četvrtak, 16. marta - bilo glasanjem u parlamentu ili posebnim predsjedničkim potezom da ga progura kroz zakonodavno tijelo.

Radnici u gradskoj čistoći nastavljaju sa štrajkom, a studenti planiraju da marširaju do donjeg doma parlamenta jer protivnici zakona vrše pritisak na vladu da odustane. Gotovo 500.000 ljudi demonstriralo je u srijedu, 15. marta širom Francuske.

Četvrtak je ključan dan za predsjednika Emmanuela Macrona, koji traži podizanje starosne dobi za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine kako bi radnici mogli uplaćivati više novca u sistem. Ako ne uspije dobiti parlamentarnu većinu glasanjem, mogao bi rizikovati jednostranim nametanjem nepopularnih promjena.

Macron je promovisao penzionu reformu kao centralnu tačku u svojoj viziji da francuska ekonomija postane konkurentnija. Sindikati su u srijedu naveče pozivali zastupnike da glasaju protiv plana i osudili vladine pravne prečice da progura prijedlog zakona nazivajući to opasnim "uskraćivanjem demokratije".

Odbor od sedam senatora i sedam zastupnika Nacionalne skupštine dogovorio je konačni tekst u srijedu na zatvorenom sastanku, a očekuje se da će ga konzervativna većina u Senatu odobriti u četvrtak ujutro.

U četvrtak, 16. marta poslijepodne planiran je odlazak na glasanje u Narodnu skupštinu, gdje je situacija komplikovanija. Macronov centristički savez izgubio je većinu na parlamentarnim izborima prošle godine, prisiljavajući vladu da računa na glasove konzervativaca kako bi usvojila zakon. Ljevičari i krajnje desni zastupnici snažno se protive, a konzervativci su podijeljeni, što ishod čini nepredvidivim.

Macron "želi" da se nastavi glasanje u Nacionalnoj skupštini, saopštio je njegov kabinet nakon strateške sjednice u srijedu naveče s premijerkom Elisabeth Borne i ministrima zaduženim za zakon u predsjedničkoj palati. Ipak, nije donesena čvrsta odluka i razgovori vlade trebali su se nastaviti u četvrtak.

Odobrenje u Nacionalnoj skupštini dalo bi planu veći legitimitet, ali umjesto da se suoči s rizikom odbacivanja, Macron bi mogao upotrijebiti svoju posebnu ustavnu ovlast da progura zakon kroz parlament bez glasanja.

Ekonomski izazovi potaknuli su masovne nemire širom Zapadne Evrope. U Britaniji su 15. marta učitelji, ljekari stažisti i osoblje javnog prijevoza štrajkovali tražeći veće plate. I španska ljevičarska vlada udružila se sa sindikatima kako bi objavila "istorijski" dogovor za spas penzionog sistema povećanjem troškova socijalnog osiguranja za osobe s višim platama.