Sud Bosne i Hercegovine (BiH) osudio je u prvostepenoj presudi 24. februara Nedžada Tinjka na 13 godina zatvora, Juru Kordića na tri godine zatvora, a Dražana Lovrića na jednu godinu zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, počinjen tokom rata u Mostaru, na jugu Bosne i Hercegovine.

U istom predmetu, Nedžad Tinjak, Dario Sušac, Nuhan Šikalo, Dario Mihalj, Stanko Škobić, Tomislav Aničić i Slavko Golemac su oslobođeni od optužbe za zločin protiv čovječnosti​.

Protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću Apelacionog odjeljenja Suda BiH u roku od 15 dana.

Tužilaštvo BiH je optužene teretilo za progon i teška zlostavljanja bošnjačkog stanovništva Mostara, te zatvaranje u logore "Heliodrom" i "Vojno".

Zločini su se dešavali u periodu od jula 1993. godine do marta 1994. godine, u toku oružanog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Prema optužnici, oni su bili pripadnici Prve bojne Druge brigade i "Kažnjeničke bojne" Hrvatskog vijeća obrane.

Zločini su, navedeno je u optužnici, počinjeni "u cilju udruženog zločinačkog poduhvata ili su bili kao prirodna i predvidiva posljedica kao dio širokog i sistematičnog napada HVO vojske i Vojne policije usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na teritoriji Hercegovine, konkretno na teritoriji opštine Mostar".

Cilj je bio, dodaje se, zatvaranje, zlostavljanje i progon bošnjačkog civilnog stanovništva sa teritorije planirane Hrvatske države Herceg Bosne.

Jedan od optuženih je bio i Nedžad Ćorić , protiv kojeg je postupak obustavljen 2019. godine zbog njegove smrti.

Koštana bolnica, Dretelj, Gabela i Heliodrom samo su neki od desetak logora, koje je, prema evidenciji Udruženja logoraša Mosta,r tokom rata formirala samoproglašena Hrvatska republika Herceg-Bosna.

"Hrvatska Republika Herceg-Bosna" bila je paradržavna tvorevina od 1991. do 1994. godine koju su osnovali Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) i Hrvatsko vijeće odbrane (HVO). Ukinuta je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u februaru 1994.godine.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je predsjednika bivše vlade tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranka Prlića na 25 godina zatvora.

U predmetu u kojem su bila još petorica čelnika iz tog ratnog perioda, sud je potvrdio postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.