Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, stigla je 1. novembra u Sarajevo, uoči objavljivanja izvještaja Evropske komisije o ispunjavanju obaveza za početak pregovora o punopravnom članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji (EU), te o potencijalnim milijardama eura pomoći.

Izvještaj će biti objavljen 8. novembra, i ocijenit će napredak u ispunjavanju 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila Bosni i Hercegovini 2019. godine.

U Sarajevu se von der Leyen susrela sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine- Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem.

Nakon sastanka u Predsjedništvu, von der Leyen se sastala i sa predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto.

Posjetu Bosni i Hercegovini će okončati ceremonijom predaje novih stanova za 27 porodica u sarajevskoj opštini Vogošća, koje su korisnici Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja finansiranog najvećim dijelom sredstvima Evropske unije.

Dolaskom u Sarajevo, Von der Leyen završava četverodnevnu posjetu Zapadnom Balkanu, tokom koje je obišla Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru i Srbiju, i vlastima tih zemalja predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan, kao i plan puta zemalja Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji (EU).

Na nedavnom samitu u Tirani, von der Leyen je liderima EU i regiona predstavila novi plan rasta za Zapadni Balkan, navodeći da on ima potencijal da udvostruči obim ekonomije ove regije narednoj deceniji.

Navela je da Plan rasta za Zapadni Balkan ima četiri stuba - integraciju u jedinstveno tržište, dublju regionalnu ekonomsku saradnju, ubrzanje fundamentalnih reformi i veću pretpristupnu financijsku podršku.

Von der Leyen je tada istakla da je predložila investicioni paket za zemlje Zapadnog Balkana od šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde u grantovima, a četiri u obliku zajmova, čija će realizacija zavisiti od provođenja reformi.

Šta je BiH uradila od postavljenih prioriteta?

Bosna i Hercegovina je u proteklim mjesecima usvojila pet državnih zakona koji su dio EU prioriteta. Međutim, po ocjenama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i Vijeća Europe, neki od njih nisu usklađeni s EU.

Vlasti navode da su usvojene izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama, o ombudsmanu za ljudska prava, zakon o strancima, zakon o vinima, te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV), instituciji koja imenuje, disciplinira i smjenjuje sve suce i tužitelje u državi.

Političkog dogovora nema o zakonima koje je EU imenovala kao "ključne", a to su zakoni o sprječavanju sukoba interesa, o sprječavanju pranja novca, te zakoni o Sudu BiH i o Ustavnom sudu BiH.

EU od BiH traži i usklađivanje vanjske politike s Briselom, što podrazumijeva uvođenje sankcija i viza Rusiji, kao i uvođenja viza državljanima Kine, Turske i nekih arapskih zemalja.

Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, i Johann Sattler, šef delegacije EU u BiH, tokom sastanka s predstavnicima vlasti u BiH, 1. novembar 2023.