Širenje velikosrpskog uticaja posebno je vidljivo u Crnoj Gori, gdje Beograd uz pomoć Srpske pravoslavne crkve djeluje na vladajuću koaliciju i ima sve jači uticaj. Upravo prosrpske snage u vlasti, kroz nedavno izglasane zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u, čine sve da preuzmu potpunu kontrolu nad sigurnosnim aparatom u Crnoj Gori, kazao je poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.

Zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), što ih je nedavno usvojila parlamentarna većina, dodatno su zaoštrili političke prilike u Crnoj Gori. Ocjenjujući ih kao antiustavne i antievropske, poslanici najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista (DPS), najavili su da će zbog izglasavanja spornih zakona koji, kako su rekli, od Crne Gore prave policijsku državu, napustisti čelne funkcije u više radnih tijela parlamenta, a nije isključen ni potpuni bojkot Skupštine. 
Analitičari upozoravaju da bi političke tenzije mogle uticati na dinamiku evropskih integracija.

PRVI KORAK OTPORA 

Poslanik DPS-a Jevto Eraković podnio je juče ostavku na mjesto predsjednika parlamentarnog Odbora za antikorupciju, navodeći da je riječ o političkom odgovoru na, kako tvrdi, „brutalno urušavanje države“.

„Donešeni su antiustavni zakoni koji državu pretvaraju u restriktivnu. Svojim ostavkama želimo da pošaljemo poruku građanima da se u zemlji dešava nešto vanredno“, kazao je Eraković.

On je ocijenio da se takvim potezima ugrožava i evropski put države, dodajući da je ovo „prvi korak otpora opozicije“, uz očekivanje da će se tom stavu pridružiti i drugi politički akteri koji, kako je naveo, podržavaju koncept građanske države.

Prethodno je poslanik DPS-a Ivan Vuković podnio ostavku na mjesto predsjednika skupštinskog Odbora za evropske integracije, a najavljeno je da će potpredsjednik Skupštine Nikola Rakočević danas podnijeti ostavku na mjesto kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

"Umjesto da bude prva naredna država članica Evropske unije, Crna Gora se pretvara u policijsku državu i sistem u kojem svaki građanin ima razlog da strahuje od zloupotreba vlasti. Crna Gora se ne udaljava samo od evropskih standarda, već klizi u model vlasti zasnovan na strahu, pritisku i instrumentalizaciji državnog aparata. U takvom ambijentu pasivnost više nije opcija", kazao je Vuković.

BOJKOT PARLAMENTA?

Podgorički dnevni list Vijesti saznaje da DPS ne isključuje mogućnost bojkota Skupštine i vanparlamentarnog djelovanja. Izvor iz DPS-a je tom mediju kazao je da im vladajuća većina izglasavanjem spornih zakona, kao i „namjerama koje stoje iza toga“, nije ostavila prostor za redovno političko djelovanje u parlamentu.

„Šta ćemo raditi, ostaje da se vidi. Sve je u opticaju – i bojkot u nekoj fazi i vanparlamentarno djelovanje. Ovo prvi korak. Pratićemo situaciju i vidjeti šta dalje“, kazao je sagovornik Vijesti iz DPS-a.

Ta partija očekuje solidarnost ostatka opozicije.

Međutim, ostale opozicione partije za sada ne planiraju zajedničko djelovanje s DPS-om. Iz Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića i Socijaldemokrata (SD) „Vijestima“ je saopšteno da nije bilo dogovora o koordinisanom nastupu, ali i da nisuzainteresovani da preuzmu funkcije koje su napustili predstavnici najjače opozicione partije. Iz SD-a su nezvanično naveli da DPS dosadašnje poteze nije koordinirao s njima, te da će odluku o daljim političkim koracima donositi nezavisno. Dodaju i da nemaju članove u odborima za evropske integracije i antikorupciju, zbog čega nije realno da preuzmu funkcije koje je DPS napustio.

Istovremeno, iz opozicionog Evropskog saveza najavili su pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o unutrašnjim poslovima. Poslanik te političke grupacije Nikola Zirojević kazao je da će, u skladu sa članom 150 Ustava, od Ustavnog suda Crne Gore tražiti i obustavu izvršenja zakona, ocjenjujući da bi njegova primjena mogla proizvesti „neotklonjive štetne posljedice“.

POSLJEDICE PO EU INTERGRACIJE

Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović ocijenila je da izlazak DPS-a iz skupštinskih tijela koja se bave evropskim integracijama, antikorupcijom i izbornom reformom može imati političke i institucionalne posljedice.

„Formalno, rad tih odbora neće automatski biti zaustavljen, ali bi takav potez mogao značajno otežati donošenje odluka, jer Evropska unija upravo u tim oblastima očekuje širi politički konsenzus i inkluzivan dijalog vlasti i opozicije“, kazala je Đukanovićza podgoričku Pobjedu.

Ona je podsjetila da evropske integracije nijesu samo tehnički proces usvajanja zakonodavstva.

„Taj proces podrazumijeva funkcionalne institucije, politički dijalog i široku podršku reformama. U tom kontekstu, novonastala situacija može dodatno zakomplikovati dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja godine“, navela je Đukanović.

Posebno osjetljivim ocjenjuje pitanje izborne reforme.

„Bez učešća ključnih opozicionih aktera teško je govoriti o reformi koja bi imala puni demokratski legitimitet, što može dovesti u pitanje pripremu i usvajanje izbornog zakonodavstva za izbore naredne godine“, rekla je ona.

Dodatno, za eventualne promjene Ustava neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, što bez šire političke podrške može biti teško ostvarivo.

REAKCIJE IZ EU

Pitanje usklađenosti spornih zakona sa evropskim standardima otvoreno je i u institucijama Evropske unije. Poslanik u Evropskom parlamentu Vladimir Prebilič uputio je Evropskoj komisiji poslaničko pitanje u vezi sa usklađenošću izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u sa pravnom tekovinom EU. On je izrazio zabrinutost zbog odredbi koje omogućavaju prestanak radnog odnosa policijskih službenika na osnovu takozvanih „bezbjednosnih smetnji“, zasnovanih na tajnim informacijama kojima službenik ne može pristupiti niti ih može osporiti.

Prebilič je problematizovao i odredbe koje omogućavaju bezbjednosnim službama pristup podacima građana, uključujući podatke o lokaciji i privatnim bazama podataka, bez prethodnog sudskog odobrenja.

Na sporne zakone reagovao je i poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol, koji je ocijenio da proširenje Evropske unije na zemlje jugoistočne Evrope jeste potrebno, ali „ne po svaku cijenu“.

„Svaku zemlju kandidatkinju treba posmatrati individualno i primiti je u članstvo tek kada ispuni sve uslove koje su morale ispuniti postojeće države članice. Nema kolektivnog ulaska u EU, a pogotovo nema ulaska preko reda“, kazao je Sokol.

On je naveo da izvještaj o strategiji proširenja pohvaljuje Crnu Goru i Albaniju zbog napretka na evropskom putu, ali da je nedovoljno kritičan prema Srbiji.

„Širenje velikosrpskog uticaja posebno je vidljivo u Crnoj Gori, gdje Beograd uz pomoć Srpske pravoslavne crkve djeluje na vladajuću koaliciju i ima sve jači uticaj. Upravo prosrpske snage u vlasti, kroz nedavno izglasane zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u, čine sve da preuzmu potpunu kontrolu nad sigurnosnim aparatom u Crnoj Gori“, kazao je Sokol, dodajući da je, kako tvrdi, riječ o „izuzetno opasnoj situaciji u kojoj Srbija i njeni proksi u Crnoj Gori postaju glavna sigurnosna prijetnja u ovom dijelu Evrope“.

„Molim Evropsku komisiju da se napokon trgne i zaustavi ovo ludilo dok ne bude kasno“, zaključio je Sokol.