Maljoku na suđenju Tačiju: Glavni štab OVK nije dobijao izveštaje o pritvaranju civila

Datum: 27.03.2025
Podeli Tvituj

Ratni član Glavnog štaba OVK Naim Maljoku tvrdio je, pred specijalnim sudom u Hagu, da štab 1998-99 nije dobijao izveštaje od potčinjenih jedinica o pritvaranju civila.

Maljoku je to izjavio na suđenju tadašnjim vodećim članovima Glavnog štaba OVK Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, optuženim za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji.

Optužnica ih tereti za zlodela nad Albancima, proglašenim za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u više od 40 pritvora OVK.

Svedok Maljoku je od novembra 1998. do januara 1999. bio operativni oficir u Glavnom štabu OVK.

Komanda i kontrola Glavnog štaba OVK nad podređenim jedinicama i pritvorima u kojima su one, po optužnici, nezakonito držale, zlostavljale i ubijale civile osumnjičene da su „protivnici“ OVK, pitanje je od ključne važnosti u ovom procesu.

Tokom unakrsnog ispitivanja, zastupnica četvrtooptuženog Krasnićija, advokat Venkatesvari Alagendra (Venkateswari) pitala je Maljokua da li su komandanti sedam „operativnih zona“ OVK širom Kosova slali Glavnom štabu izveštaje o pritvaranju civila.

Maljoku je odgovorio da takvih izveštaja „nije bilo“ u vreme kada je on bio član Glavnog štaba OVK.

Na sugestiju Krasnićijeve braniteljke, Maljoku je izjavio da „ne zna“ ko je pisao saopštenja OVK, kao i da ne osporava Krasnićijevu tvrdnju da to nije bio on.

Krasnići je, tokom rata na Kosovu, bio portparol OVK, a tužioci su, tokom suđenja, u dokaze uveli više saopštenja te albanske paravojske o otmicama i ubistvima osoba koje je označila kao „izdajnike“, „špijune“ i saradnike srpskih vlasti.

Po okončanju Maljokuovog svedočenja, suđenje Tačiju i saoptuženima biće nastavljeno iskazom sledećeg svedoka optužbe na sednici zatvorenoj za javnost.

To je 125. svedok od početka suđenja u aprilu 2023. Po ranijoj odluci suda, tužioci moraju okončati dokazni postupak protiv optuženih do sredine aprila.

Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).

Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, nad Albancima, proglašenim za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji.

Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.

U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.

Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovečnosti, a četiri tačke za ratne zločine.

Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad celim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.

Izvor:
Podeli vest:
Podeli Tvituj

Vesti iz iste kategorije