U Sarajevu je 28. februara počela vanredna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH (FBiH)o izboru predsjednika i dva potpredsjednika ovog bosanskohercegovačkog entiteta.

Sjednica je zakazana, jer se kandidati na ove pozicije nisu mogli dogovoriti o tome ko će od njih biti predsjednik entiteta.

Ustav Federacije BiH propisuje da će Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH odlučivati u tom slučaju.

Zastupnički i Dom naroda Parlamenta FBiH su 16. februara izglasali da Lidija Bradara iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Refik Lendo iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Igor Stojanović iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), budu novo rukovodstvo Federacije BiH.

Oni će obavljati dužnost predsjednika i potpredsjednika ovog bh. entiteta.

Lidija Bradara je iz HDZ-a, a Igor Stojanović iz SDP-a. Ove dvije stranke su dio koalicije koja pretenduje da preuzme izvršnu vlast na nivou entiteta Federacija BiH.

Treći izabrani, Refik Lendo, je iz SDA, najveće bošnjačke partije u FBiH. Ova politička partija je opoziciona, nakon izbora u oktobru prošle godine.

Prema dosadašnjoj praksi, predstavnik hrvatskog naroda bi trebao biti predsjednik, a dva potpredsjednika iz bošnjačkog i srpskog naroda.

Četiri dana nakon što su izabrani, 20. februara, Bradara i Stojanović su održali sastanak, na kojem se nije pojavio Lendo. Na sastanku je trebalo biti dogovoreno ko će biti predsjednik Federacije BiH.

Bradara i Stojanović su dogovorili raspodjelu vodećih pozicija u ovom bh. entitetu, prema kojoj bi Bradara trebala da bude predsjednica FBiH.

SDA nije saglasna sa ovim dogovorom HDZ-a i SDP-a. Njen izabrani član rukovodstva Federacije BiH, Refik Lendo, je izjavio da je odluka Bradare i Stojanovića "protuustavna", jer je, kako je rekao, donesena bez dogovora s njim.

Lendo ima podršku i rukovodećih ljudi u stranci.

Koja je nadležnost predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH?

Predsjednik Federacije BiH, uz saglasnost oba potpredsjednika, ima ustavnu nadležnost da, između ostalog, imenuje i smjenjuje vladu. Imenovanje vlade potvrđuje Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

Bradara i Stojanović su ranije najavili da će za predsjednika Vlade Federacije BiH predložiti Nermina Nikšića, lidera SDP-a.

Vlada Federacije BiH posljednji put je formirana 2014. godine, a od izbora 2018. godine je u "tehničkom mandatu".

Formiranje vlasti u Federaciji BiH je Hrvatska demokratska zajednica uslovljavala izmjenama Izbornog zakona BiH i ostvarivanja takozvanog "legitimnog predstavljanja" Hrvata u BiH, prije svega u Domu naroda i Predsjedništvu BiH.

Promijenjen način konstituisanja vlasti

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je početkom oktobra prošle godine iskoristio svoje ovlasti i nametnuo paket ustavnih i zakonskih izmjena. Time je promijenio način postizbornog konstituisanja vlasti.

Iz OHR-a su tada poručili da je cilj izmjena da se osigura blagovremena provedba rezultata izbora i "spriječi blokada entiteta FBiH".

Schmidt je odluku donio kako se ne bi ponovio scenarij blokade formiranja Vlade FBiH, kakav traje još od 2018. godine.

Iz OHR-a su 16. februara pozdravili izbor troje kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, navodeći da je njihovo imenovanje "važan korak ka punoj provedbi izbornih rezultata i poštivanju volje birača".

Dodali su da "mora uslijediti brzo formiranje vlade", te da će "pažljivo pratiti budući razvoj događaja u skladu sa svojim mandatom".